BLOG

terapija_za_grip_m.jpg
17/дец/2014

Kada Vas slomi temperatura, kada ste malaksali, imate bolove u mišićima, bol u grlu, otežano gutate, „zapušeni“ ste, imate glavobolju, postoje situacije, kada uz svo vaše znanje i terapeutske veštine, obavezno treba posetiti lekara ukoliko imate neki od sledećih simptoma:

 

  • otežano disanje
  • konstantnu temperaturu
  • povraćanje
  • bolno gutanje
  • stalni kašalj
  • upornu glavobolju
  • gušenje

 

Ono što treba da znate o lečenju gripa je da ne postoji kauzalna terapija gripa (terapija koja leči uzrok), pa je zato i glavni cilj terapije da ublaži simptome bolesti, kao i da spreči i leči komplikacije. Simptomatska terapija obuhvata (terapija koja snižava temperaturu, protiv kašlja, zapušenog nosa, bolova): antipiretike, sirupe protiv suvog kašlja, kapi za nos ili slani nazalni sprejevi, i sl. Oni najbolje rezultate daju ako se uzimaju do 48h od pojave prvih simptoma.

 

Kolege, rođaci i prijatelji će Vam savetovati da uzmete već čuvene lekove Tamiflu ili Relenzu. To su lekovi koji su razvijeni da skrate period bolesti i intenzitet manifestovanih simptoma gripa. Ovi lekovi skraćuju vreme oporavka na jedan do dva dana. Tamiflu i Relenza daju najbolje rezultate kada se uzmu u roku od 48 sati od pojave prvih simptoma. U svakom slučaju kliničke studije pokazuju da ovi lekovi daju dobre rezultate i kada lečenje počne i nakon 48 sati od manifestacije prvih simptoma. U svakom slučaju ove lekove ne uzimajte na svoju ruku, a naročito ne radi „prevencije“. Obavezno se konsultujte sa ordinirajućim lekarom.

Nikako ne uzimajte ni antibiotike. Antibiotici ne pomažu u lečenju gripa (to su lekovi koji „ubijaju“ bakterije, ali ne i viruse, uključujući i viruse gripa i zarazne kijavice). Međutim, grip može da oslabi imunološki sistem i otvori vrata za bakterijske infekcije (naročito kod dece, starih i pacijenata sa hroničnim bolestima). Tada antibiotici imaju veoma značajno mesto u lečenju bakterijskih komplikacija. Ove kategorije pacijenata obavezno treba da posete lekara.

Ono što Vam može pomoći i za šta se treba opredeliti je vakcinacija protiv gripa. Vakcina protiv gripa spada u specifičnu zaštitu i bazira se na masovnoj aktivnoj imunizaciji stanovništva. Vakcine ne daju 100% zaštitu od gripa, ali su one najbolji način da se spreči grip. Imunitet je strogo tipski, pa se zato prvo identifikuje tip virusa, proizvede odgovarajuća vakcina, a potom se sprovodi vakcinacija. Na žalost, ovako nastao imunitet je kratkog trajanja pa se vakcinacija mora ponavljati svake godine. Vakcina se preporučuje za radno aktivno stanovništvo, a poseban akcenat se stavlja na osobe sa hroničnim plućnim bolestima (sa astmom npr. jer je verovatnije da će imati komplikacije poput upale pluća). Takođe, u riziku od komplikacija su i bebe mlađe od 6 meseci, trudnice, osobe sa oslabljenim imunim sistemom, osobe sa dijabetesom, osobe sa neurološkim oboljenjima, sa srčanim oboljenjima, kao i starije osobe.


gripa.jpg
10/дец/2014

U sezoni virusa i prehlada, evo šta treba da znate o gripu, njegovim simptomima, merama prevencije i zaštite.

Grip je najrasprostranjenije infektivno oboljenje, a ovakvi vremenski uslovi idealni su za otvaranje sezone gripa. Epidemije gripa javljaju se periodično i u dosta pravilnim vremenskim intervalima. Jedne se javljaju na svake 2 do 3 godine.

Veoma brzo se šire i izazvane su skoro uvek virusom A (odnosno njegovim varijantama A1, A2). Virus B izaziva manje epidemije i to svakih 4 do 6 godina. Grip se može razviti i u vidu pandemija, što se dešava svakih 30 do 50 godina (poznate su: Španska groznica 1918. kada je umrlo oko 20 miliona ljudi, pandemija azijskog gripa 1957. kada je obolelo 2 milijardi ljudi).

Razlikujemo tri tipa virusa gripa: A, B i C. Svi imaju slična biološka i patogena svojstva, ali se razlikuju po antigenoj strukturi i nekim epidemiološkim osobinama. I sama antigena struktura pojedinih tipova virusa gripa može da se menja vremenom. Ovo se naročito odnosi na tip A. Imunitet posle preležane infekcije je tipski, nestalan i kratkotrajan, a iščezava posle 1 do 2 godine (virus A), odnosno 3 do 5 godina (virus B). Zbog toga su moguća česta oboljenja prouzrokovana istim ili drugim virusom gripa.

Simptomi gripa

Inkubacija gripa je kratka i traje 1-2 dana. Grip počinje naglo, manifestuje se umorom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima i kostima, jezom, drhtavicom, vrtoglavicom, znojenjem i skokom temperature. Javljaju se simptomi i znaci zapaljenja svih disajnih puteva (nos je zapušen, pacijent kija, iscrpljuje ga suv kašalj). Temperatura se povlači za 3 do 5 dana, a istovremeno se ublažavaju i svi manifestovani znaci bolesti.
Oporavak može da potraje 7 do 10 dana. Izvor infekcije je bolesnik u toku prvih 5 do 7 dana bolesti. Širenju infekcije doprinosi zimski period i boravak u zatvorenoj prostoriji. Osobe koje imaju alergije nisu podložnije oboljevanju od gripa.

Postoji razlika između zarazne kijavice i gripa

I kijavica i grip su respiratorna oboljenja, ali su izazvana različitim virusima. Zarazna kijavica je laka virusna infekcija sluznice nosa, koja se prepoznaje po obilnoj sekreciji iz nosa, koja nije praćena znacima opšte infekcije (virus zarazne kijavice obično zarazi samo gornje disajne puteve: nos i grlo). Za razliku od kijavice grip je akutno, infektivno vrlo zarazno respiratorno oboljenje, izazvano gripoznim virusom koji zarazi respiratorni sistem, uključujući i nos, grlo, disajne puteve, a u težim slučajevima i pluća. Grip je najrasprostranjenija infektivna bolest.

Prevencija gripa

I grip i zarazna kijavica su kapljične infekcije, tj. prenose se na isti način – putem mikroskopskih kapljica iz disajnih puteva zaražene osobe. Zaražena osoba kijanjem ili kašljanjem prska kapljice bilo na okolnu površinu ili osobu. Ukoliko kašlje i kija u svoje ruke dodirom na površine (radne, u prevozu, i sl.) prenosi na njih virus, koji onda zdrave osobe dodirom pokupe.

Kako se zaštititi:

  • Često perite ruke (koristite gel na bazi alkohola, ako nemate pristup vodi)
  • Kašljite i kijajte u maramicu ili u svoje ruke (operite ruke posle)
  • Kada kašljete ili kijate okrenite glavu od drugih u stranu
  • Ne dodirujte oči, nos ili usta (ovim možete sprečiti klice da prodru u Vaše telo)
  • Površine koje su zajedničke (telefoni, tastature, i druga oprema na radnom mestu, u školi, prevozu, i sl.) treba redovno čistiti, jer virusi mogu živeti i po nekoliko sati na tim površinama
  • Tokom sezone gripa izbegavajte gužve
  • Jedite zdravu hranu (time hranite i ojačavate svoj imuni sistem)
  • Redovno vežbajte (i tako ojačavate svoj imuni sistem), a osobe koje redovno vežbaju i ako se rezbole simptomi su im dosta blaži a period ozdravljenja brži
  • Vakcinišite se protiv gripa svake godine. Vakcine ne daju 100% zaštitu od gripa, ali oni su još uvek najbolji način da se spreči grip.

imate_li_problema_sa_pamćenjem_m.jpg
14/окт/2014

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Problemi sa pamćenjem“]U poslednje vreme često nam se javljaju osobe mlađe životne dobi (40 godina i mlađe) koje žele da znaju kako može da im se dijagnostikuje “da li su dementni”. Dešava im se da ponekad nešto zaborave, zastanu u priči, ne mogu odmah da se sete, i sl. Uplašeni su jer su u porodici imali bliskog člana koji je za života bio ili je trenutno obolelo od nekog tipa demencije.[/message_box]

U ovakvim situacijama, kao i situacijama kada kao tim treba da postavimo dijagnozu i primenimo adekvatno lečenje, preporučujemo i radimo neuropsihološko testiranje, tj. neuropsihološku procenu stanja pacijenta. Za razliku od popularnog CT-a (kompjuterizovane tomografije) ili NMR-a (nuklearne magnetne rezonance), koji pokazuju kako izgleda struktura mozga i da li ima vidljivih promena i gde, neuropsihološki testovi ispituju samu funkcionalnost mozga tj. koliko dobro (kvalitetno) mozak obavlja određene funkcije (na primer, kakvo je pamćenje, sposobnost učenja ili sećanje).

Testiranje nam pomaže prvo, da diferencijalno dijagnostički razlikujemo demenciju (čak i u vrlo ranim fazama) od problema koji su posledica psihološkog stanja pacijenta (depresije, anksioznosti, stresa, posttraumatskog sindroma, i drugih patoloških stanja psihe), omogućava nam da vidimo da li su nastale promene posledica čisto kognitivnih ili vaskularnih promena ili su kombinacija obe. Na kraju, testiranje nam omogućava da postavimo pravu dijagnozu i da kreiramo najadekvatniji tretman.


Testovi nisu invazivni i ne podrazumevaju nikakve elektrode, rentgen ili druge elektronske aparate i opremu. Neuropsihološki testovi su dizajnirani da ispitaju različite kognitivne sposobnosti, uključujući i brzinu obrade informacija, pažnje, memorije, jezika, i izvršnih funkcija mozga. Koristimo neuropsihološku bateriju testova (koja je dizajnirana u SAD-u) u cilju određivanja niza funkcija mozga: pažnje, memorije, jezičke funkcije, vizuospacijalnih sposobnosti, egzekutivne funkcije, emocionalnog statusa. Testiranjem niz kognitivnih sposobnosti i ispitivanjem obrazaca performansi u različitim kognitivnim oblastima, BEOMED-ov neuropsihijatar može da donese zaključak i o strukturnim promenama i promenama moždane funkcije. Neuropsihološki testovi su važna komponenta procene i lečenja: traumatskih povreda mozga, demencije, neuroloških oboljenja i psihijatrijskih poremećaja. Neuropsihološki testovi su takođe važno sredstvo za ispitivanje efekata toksičnih materija i medicinskih tretmana na funkcionisanje mozga.

Ako ste spremni da se testirate, onda treba da odvojite i vreme i osigurate svoje strpljenje, jer testiranje (a sve je individualno) traje sat i po, a nekada i duže. Rezultate ne dobijate odmah, jer treba sve to sto ste uradili da se obradi i standardizuje, kako bi Vam se predložio adekvatan tretman, ako to, naravno, zahteva Vaše stanje.

Dr Olivera M. Ćirković
Izvor


mali_koraci_u_prevenciji_kardiovaskulanrih_bolesti_m.jpg
25/сеп/2014

Veoma značajna kampanja koju je pokrenula Svetska federacija za srce (World Hearth Federation) je upravo kampanja “Mali koraci u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti”.

Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti i sve aktivnosti ove kampanje Sve aktivnosti kampanje imaju za cilj da ohrabre pacijente koji su doživeli infarkt srca da nastave dalje normalno, da im pomogne da promene dosadašnji stil života i tako ublaže ili potpuno eliminišu faktore rizika koji mogu uzrokovati neku novu krizu. Sam proces rehabilitacije pacijenata nakon infarkta srca je veoma komplikovan i dugotrajan i zato uz podršku zdravstvenih profesionalaca svih specijalnosti i na svim nivoima, pacijent ipak ima glavnu ulogu – motiv da se on oporavi veoma je bitan.

Iz tog razloga Svetska federacija za srce je kreirala dva kratka animirana crtana filma, koje Vam sa zadovoljstvom predstavljamo.


svetski-dan-srca.jpg
23/сеп/2014

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“29.Septembar“]Kardiovaskularne bolesti (Cardiovascular Diseases – CVD) predstavlju bolesti izazvane poremećajima srca i krvnih sudova, a obuhvaju: koronarnu bolest srca (srčani udar), cerebrovaskularnu bolest (šlog), povišen krvni pritisak (hipertenzija), perifernu arterijsku bolest, reumatske bolesti srca, kongenitalne bolesti srca i srčane insuficijencije. Glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti su upotreba duvana, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana i prekomerna upotreba alkohola (definicija Svetske zdravstvene organizacije o CVD, http://www.who.int/topics/cardiovascular_diseases/en/).[/message_box]

Po podacima koje je objavila Svetska zdravstvena organizacija kardiovaskularne bolesti bile su uzročnik smrti 17.3 miliona ljudi u 2008. godini. To čini 30% od ukupne smrtnosti na svetu u 2008. godini. Od 17.3 miliona umrlih za 7.2 miliona uzrok smrti je bila koronarna bolest srca, a za 6.2 miliona uzrok je bio šlog. Procenjuje se da će do 2030. godine smrtnost čiji su uzročnici koronarna bolest srca i cerebrovaskularna bolest porasti na 23.3 miliona stanovnika. Od ukupnog broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti u svetu preko 80% odlazi na srednje razvijene i nerazvijene zemlje, a javljaju se gotovo podjednako kod muškaraca i žena. Podaci nad kojima se treba zamisliti!

Većina kardiovaskularni bolesti može da se spreči eliminisanjem faktora rizika, kao što su upotreba duvana, nezdrava ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost, visok krvni pritisak, dijabetes i visoke vrednosti masnoća u krvi (holesterola, LDL i HDL, triglicerida). To je ono šte svaki pojedinac za sebe može da uradi. Nikako ne treba zaboraviti da podjednaku odgovornost za održavanje faktora rizika imaju i oni koji podržavaju proizvođače duvana, brze hrane, genetski modifikovane hrane, i sl.

Svetska zdravstvena organizacija je 29.septembar proglasila za SVETSKI DAN SRCA. Ovim činom pokušalo se da se bar na taj datum progovori na svim mestima, u svim medijima, organizacijama, institucijama, itd. i time skrene pažnja široke javnosti na značaj problema koje već imamo suočavajući se sa posledicama oboljenja srca i krvnih sudova.

Povodom Svetskog dana srca 2014, Svetska zdravstvena organizacija će podvući potrebu da se smanji potrošnja soli, koja je direktno povezana sa smrću od kardiovaskularnih bolesti oko 2,5 miliona ljudi godišnje. Zbog svega navedenog tema ovogodišnjeg Svetskog dana srca – Biraj srce, nije težak izbor – i gleda na prednosti smanjenja potrošnje soli, posebno u pogledu unapređenja zdravlja i smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Svetski dan srca 2014 je posvećen i razotkrivanju koliko sredine i društva u kojima živimo mogu da utiču i povećavaju naše faktore rizika za kardiovaskularna oboljenja.

Izvori:
World Heart Federation
World Health Organization


hero-3-1200x786.jpg
22/сеп/2014

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Opoidi u terapiji bola“]Opioidi i opijati čine grupu lekova koja se zove opioidni analgetici i koja se koristi u terapiji bola kod pacijenata kod kojih ne daju zadovoljavajuće rezultate neopioidni analgetici (od kojih, kod nas pacijenti, čak i bez konsultacije sa svojim lekarom, često koriste aspirin, acetisal, diklofen, ibuprofen, ketoprofen, novalgetol, i sl.).[/message_box]
Kada su prisutni jaki i vrlo jaki bolovi koji dugo traju daju se opioidni analgetici (bolove otklanjaju dejstvom na centralni nervni sistem). Prirodni alkaloidi opijuma i polusintetski derivati kao što su morfin, kodein, heroin spadaju u opijate. Opioidi su sintetski derivati puput metadona, tramadola, fortrala i sl. Našim pacijentima ti lekovi su poznati kao lekovi koji se dobijaju na “dupli recept”.

Na smanjenje dejstava opioida u terapiji bola značajno utiču neželjeni efekti koji prate upotrebu ove kompleksne terapije. Pacijent zbog njih često ima subjektivni osećaj da terapija nije uspešna ili bar ne onoliko koliko bi pacijent to želeo i očekivao.

Negativne efekte do kojih upotreba opioida može da dovede moguće je prevenirati kako bi se moglo dati dovoljno analgetika za potizanje dobre analgezije (smanjenja bola).

Najčešće neželjene reakcije kod upotrebe opioida su:

  • Muka, gađenje, povraćanje
  • Opstipacija
  • Alergija
  • Sedacija
  • Respiratorna depresija
  • Tolerancija na opioide
  • Opioidna zavisnost

U svakom slučaju, ukoliko se pojave neke od navedenih reakcija, terapiju pacijent ne treba na svoju ruku da menja, obustavlja, i sl. Potrebno je obratiti se ordinirajućem lekaru koji će ukoliko je neophodno promeniti opioid, korigovati dozu ili ordinirati terapiju koja će ublažiti i eliminisati negativne efekte (npr. u slučaju povraćanja ordinirati antiemetik, kod alergije dati antihistaminik, u opstipaciji dati laksativ, i sl.)


terapija-bola.jpg
22/сеп/2014

TERAPIJA BOLA – NEOPHODNOST TIMSKOG RADA

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Terapija bola“]Otklanjanje bola kod pacijenata je za lekare svih specijalnosti jedan od najvažnijih, najurgentnijih, ali najčešće i najkompleksnijih zadataka. Značaj timskog rada (lekar, medicinska sestra/tehničar, psihoterapeut, i dr.) je od velike važnosti za lekara koji se ozbiljno prihvati rešavanju ovoga zadatka.[/message_box]

  • Šta je u stvari bol?
  • Kako nastaje?
  • Kako ga doživljavamo?
  • Kako ga procenjujemo na skali bola?
  • Kako najuspešnije tretirati?

Ova i slična pitanje često se čuju u ordinaciji. Momenat kada pacijent zatraži pomoć je momenat kada je pacijent zbog prisutnog bola (bilo intenziteta ili vremenskog intervala postojanja bola) delimično ili potpuno onemogućen u obavljanju svojih svakodnevnih dnevnih aktivnosti. Naravno, i sam doživljaj bola kod različitih pacijenata ili u različitim stanjima je potpuno razližičit.
Po definiciji Internacionalnog udruženja za istraživanje bola bol je «neprijatan senzorni ili emocionalni doživljaj, koji je izazvan postojećim ili mogućim oštećenjem tkiva ili koji je opisan rečima koje odgovaraju takvom oštećenju».
Uzroci bola su neprijatni i štetni nadražaji. To mogu biti nadražaji mehaničke prirode (kao što su povrede), hemijska oštećenja (dejstvo hemijskih materija, organske ili neorganske prirode), velika toplota ili hladnoća, i sl. Bol se javlja i kao jedan od simptoma u nekim patološkim stanjima organizma (gotovo da nema čoveka koji se nije nosio sa bolom koji se javlja kod kancera kod člana bliže ili dalje familije, bliskog prijatelja, komšije…).

Po trajanju simptoma i karakteristikama bola, bol se može podeliti na:

  • Akutni bol (trajanje umerenog ili jakog bola do 7 dana, najčešće određeni događaj je uzrok bola, umeren psihološki uticaj)
  • Subakutni bol (trajanje umerenog ili jakog bola od 7 dana do 6 meseci, najčešće određeni događaj je uzrok bola, umeren psihološki uticaj )
  • Akutni trajući (održavajući) bol (neodređeno vremensko trajanje obično jakog bola, uzrok je trajuće tkivno oštećenje zbog malignog procesa, depresija i anksioznost su česti)
  • Akutni povratni (rekurentni) bol (neodređeno vremensko trajanje umerenog ili jakog bola, uzrok je hronična organska nemaligna patologija, depresija i anksioznost su česti)
  • Hronični (nesavladivi) benigni bolni sindrom bol (trajanje umerenog ili jakog bola duže je od 6 meseci, uzrok je nepoznat, značajan je psihološki uticaj, indikovana je psihoterapija).

Akutni bol upozorava organizam/osobu na prisustvo štetnog ili potencijalno štetnog nadražaja van organizma. Uzrok akutnog bola je uvek poznat, kao što se tačno može definisati vreme nastanka, a uklanjanjem uzroka nestaje i bol. Mogu biti prisutni i simptomi i znaci povećane aktivnosti autonomnog nervnog sistema, kao što su: povišen krvni pritisak, znojenje, ubrzan srčani ritam, ubrzano disanje i sl.

Hroničan bol je bol koji traje duže od tri meseca i teško je definisati tačno vreme nastanka bola. Uzrok bola je najčešće nepoznat ili ga je nemoguće odstraniti. Bol više ne upozorava organizam već sam po sebi postaje oboljenje. Prisutni su i znaci hroničnog umora, nesanice, malaksalosti, razdražljivosti, gubitak apetita tj. razvijaju se hronični znaci vegetativnog nervnog sistema. Kao takav, bol utiče na pacijentovu ličnost, ometa ga u obavljanju svakodnevnih dnevnih aktivnosti i tako sprečava da živi kvalitetnim životom, a to utiče i na pacijentovu okolinu. Psihosocijalni činioci se ugrađuju u ukupni doživljaj bola i postaju važniji i od bolnog nadražaja. Pacijent se povlači, postaje depresivan ili anksiozan ili i jedno i drugo i indikovano je uključivanje psihoterapeuta u rad na lečenju ovakvog bola, koje obuhvata ne samo uklanjanje uzroka bola već i posledice dugotrajnog trajanja bola.
[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Praćenje signala“]Na osnovu svega rečenog veoma je bitno pratiti signale koje nam svopstveni organizam šalje i reagovati na vreme. U razvijenim zemljama, što se pokazalo kao izuzetno uspešno, u zdravstvenim ustanovama, na svim nivoima, formirani su timovi koji se bave lečenjem bola. U timu pored lekara (porodičnih lekara, fizijatara, neurologa, reumatologa, anesteziologa, i dr.) obavezno su uključeni i psihoterapeuti. [/message_box]

Izvori:
Handbook of Pain Management, A Clinical companion to Wall and Melzack’s textbook of Pain, 2003.
J. Jovanović, Farmakoterapija bola: analgetici i njihovi adjuvansi, Elit-Medica, Beograd, 2007.


sunce-koza.jpg
26/јул/2013

Šta tražite pri samo-pregledu: ABCDE melanoma


A = Asimetrija Jedna polovina je različita u odnosu na drugu polovinu mladeža.
[divider style=“divider1″ backtotop=“no“ top_margin=“5″ bottom_margin=“0″]


B = Granica nije pravilna, niti jasno definisana
[divider style=“divider1″ backtotop=“no“ top_margin=“5″ bottom_margin=“0″]


C = Boja varira od jedne oblasti do druge, različitih je nijansi (od bež, preko braon ili crne, ili je ponekad bele, crvene ili plave)
[divider style=“divider1″ backtotop=“no“ top_margin=“5″ bottom_margin=“0″]


D = prečnik melanoma je obično veći od 6mm (veličine olovke sa  gumicom na vrhu) kada se dijagnostikuje, ali oni mogu biti i manji
[divider style=“divider1″ backtotop=“no“ top_margin=“5″ bottom_margin=“0″]


E = evolucija mladeža ili lezije  kože treba da izgleda drugačije od ostalih (ili se menja u veličini, obliku ili boji).
[divider style=“divider1″ backtotop=“yes“ top_margin=“5″ bottom_margin=“0″]

Kako da se spreči rak kože?

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Izlaganje suncu“]Izlaganje suncu je najveći faktor rizika za sve tipove karcinoma kože, uključujući i  melanome[/message_box]

Naravno to nikako ne znači da se na suncu ne može boraviti, uživati i zabaviti se, a u isto vreme značajno smanjiti rizik od nastanka karcinoma kože. Evo kako to možete učiniti:

[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]Uvek tražite hladovinu kada je to neophodno. Ne zaboravite da su sunčevi zraci najjači od 10 do 4 časa popodne (ako Vaša senka zgleda kraća od Vas samih, odmah potražite hladovinu
[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]Nosite “zaštitnu” odeću (svetlih tonova, laganih, prirodnih materijala) kada u navedenom vremenu morate biti izloženi sunčevim zracima, kao što su majice dugih rukava majica, pantalone, šešire sa širokim obodima, naočare za sunce
[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]Ne štedite na kremama za sunčanje velikim zaštitnim faktorom, ukoliko ste na plaži, bazenu, onda i vodootporne. Zaštitni faktor (SPF) neka bude minimum 15, za osobe svetle puti 30 ili više. Navedene kreme pružaju zaštitu od obe vrste zračenja: ultravioletnih A (UVA) i ultraljubičastih B (UVB) zraka. Otprilike svaka dva sata, čak i u oblačnim danima, kao i posle kupanja ili znojenje ponovo se namažite kremom.
[icon_check]Budite posebno obazrivi u blizini vode, snega i peska, jer oni reflektuju i intenziviraju štetne zrake sunca, koji mogu povećati šanse za opekotina od sunca
[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]Jedite namirnice koje su prirodno bogate vitaminom D ili uzimajte komplekse sa vitaminom D u sebi

[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]Izbegavajte solarijume. Ultraljubičasti zraci solarijuma (isto kao i sunca) mogu da izazovu rak kože i  intenziviraju nastanak bora

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Provera“]
Proverite svoju kožu samo-pregledom ili posetite lekara. Odaberite dan u godini i neka bude isplaniran kao Vaš dan za  tu priliku (datum kada ćete proveravati kako Vam godine i sunce ne mogu ništa )
Ukoliko imate bilo kakvo pitanje, treba Vam pomoć ili savet pozovite  011 / 39 79 882 i tim BEOMEDA će Vam rado pomoći.
[/message_box]

literatura:

American Cancer Society. Cancer Facts and Figures 2011. 
Robinson, JK. Sun Exposure, Sun Protection and Vitamin D. JAMA 2005; 294: 1541-43.


RAD_U_ORDINACIJI.jpg
25/јул/2013

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Karcinom kože“]Karcinom kože može se javiti kod svakoga, ali se rizik od oboljevanja povećava s godinama. Postoji i individualna sklonost, pa su tako neke osobe u većem riziku od oboljevanja od drugih (skloniji su). Posebno su osetljive osobe svetle puti i koje lako izgore na suncu, sa svetlom kosom, brojnim pegama, osobe koje su dugo boravile na suncu u prošlosti (u našim krajevima to je slučaj sa poljoprivrednicima, u primarskim sa mornarima), ukoliko je postojalo ranije pojavljivanje ovog oboljenja, ukoliko postoji porodična istorija oboljevanja od karcinoma kože. Osobe koje su imale karcinom kože ili prekanceroznu leziju, najčešće su bile izložene velikim količinama sunčevog zračenja, imale su opekotine, imaju povećan rizik od ponovnog nastanka neke maligne bolesti kože.[/message_box]
[icon class=“fa-check“ type=“rounded“ size=“fa-x“ border=“no“ bgcolor=“#30e805″ color=“#ffffff“][/icon]
Najveći izazov je otkriti kancer u početnoj fazi, u ranom stadijumu, kada je i najveća verovatnoća potpunog izlečenja. Pojavi karcinoma kože mogu prethoditi prekancerozne lezije.

Prvi korak ka životu bez raka kože je obrazovanje pacijenata svih starosnih dobi o prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma kože.

Iz tih razloga slogan akcije Američke Akademije Dermatologa borbe protiv ove bolesti glasi PREVENCIJA. DETEKCIJA. ŽIVOT.

Kako da proverite stanje svoje kože?

  • Prva linija odbrane od karcinoma kože počinje upravo sa Vama. Pitajte Vašeg ordinirajućeg/porodičnog lekara ili dermatologa koliko često treba da kontrolišete Vašu kožu kako bi prepoznali prve znake oboljenja. Obratite se Vašem ordinirajućem/porodičnom lekaru koji će Vas uputiti kod dermatologa ukoliko primetite bilo šta sumnjivo. Ovi jednostavni koraci mogu pomoći da se osigura da se karcinom kože dijagnostikuje u najranijoj fazi, kada je uspešnost potpunog izlečenja najveća.

U daljem tekstu naći ćete informacije o tome kako da uradite samo – pregled kože i na šta treba da obratite pažnju.

Kako da izvršite samo-pregled

Ovim jednostavnim periodičnim aktivnostima možete registrovati promene na koži i na taj način na vreme reagovati konsultujuću Vašeg ordinirajućeg/porodičnog lekara ili dermatologa.

slika1

slika2

slika3

slika4

slika5

[divider style=“divider1″ backtotop=“no“ top_margin=“20″ bottom_margin=“20″]

1. Pregledajte vrat i vlasište ručnim ogledalom.
2. Savijte ruke i pogledajte pažljivo podlaktice, predeo ispod pazuha i dlanove
3. Istražite svoje telo s preda i od pozadi u ogledalu, onda pogledajte kako unutrašnju, tako i spoljašnju stranu desne i leve podignute ruke
4. Na isti način u sedećem položaju ( za ovo vam ne treba ogledalo ) pogledajte noge i stopala, prostor izmedju prstiju.
5. Na kraju, proverite ledja i zadnjicu sa ručnim ogledalom

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“yes“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Sledi“]
U sutrašnjem blogu :

Šta tražite pri samo-pregledu: ABCDE melanoma

Kako da se spreči rak kože?

[/message_box]

Ukoliko imate bilo kakvo pitanje, treba Vam pomoć ili savet pozovite  011 / 39 79 882 ili 061-16-26-570  i tim BEOMEDA će Vam rado pomoći.


beomed futer logo (1)

Pružamo visoko kvalitetnu medicinsku negu zasnovanu na dokazima za vaše dete i sve članove vaše porodice, u malom, ali sigurnom okruženju, od rođenja do odraslog doba.

© 2018 - BeoMed. Sva prava zadržana.