BLOG

flu.jpg
26/нов/2012

Šta je grip?

Grip je najrasprostranjenije infektivno oboljenje, a ovakvi vremenski uslovi idealni su za otvaranje sezone gripa. Epidemije gripa javljaju se periodično i u dosta pravilnim vremenskim intervalima.

Epidemije se javljaju na svake 2 do 3 godine. Veoma brzo se šire i izazvane su skoro uvek virusom A (odnosno njegovim varijantama A1, A2). Virus B izaziva manje epidemije i to svakih 4 do 6 godina. Grip se može razviti i u vidu pandemija,  što se dešavalo svakih 30 do 50 godina (poznate su: Španska groznica 1918. kada je umrlo oko 20 miliona ljudi, pandemija azijskog gripa 1957. kada je obolelo 2 milijardi ljudi). Razlikujemo tri tipa virusa gripa: A, B i C. Svi imaju slična biološka i patogena svojstva, ali se razlikuju po antigenoj strukturi i nekim epidemiološkim osobinama. I sama antigena struktura pojedinih tipova virusa gripa može da se menja vremenom. Ovo se naročito odnosi na tip A. Imunitet posle preležane infekcije je tipski, nestalan i kratkotrajan, a iščezava posle 1 do 2 godine (virus A), odnosno 3 do 5 godina (virus B). Zbog toga su moguća česta oboljenja prouzrokovana istim ili drugim virusom gripa.

Izvor infekcije je bolesnik u toku prvih 5 do 7 dana bolesti. Širenju infekcije doprinosi zimski period i boravak u zatvorenoj prostoriji.

Kako prepoznati razliku između zarazne kijavice i gripa?

I kijavica i grip su respiratorna oboljenja, ali su izazvana različitim virusima. Zarazna kijavica je laka virusna infekcija sluznice nosa, koja se prepoznaje po obilnoj sekreciji iz nosa, koja nije praćena znacima opšte infekcije (virus zarazne kijavice obično zarazi samo gornje disajne puteve: nos i grlo). Za razliku od kijavice grip je akutno, infektivno vrlo zarazno respiratorno oboljenje, izazvano gripoznim virusom koji zarazi respiratorni sistem, uključujući i nos, grlo, disajne puteve, a u težim slučajevima i pluća. Grip je najrasprostranjenija infektivna bolest.

Koji su simptomi gripa?

Inkubacija gripa je kratka i traje 1-2 dana.

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“no“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Simptomi gripa“]Grip počinje naglo, manifestuje se umorom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima i kostima, jezom, drhtavicom, vrtoglavicom, znojenjem i skokom temperature. Javljaju se simptomi i znaci zapaljenja svih disajnih puteva (nos je zapušen, pacijent kija, iscrpljuje ga suv kašalj). Temperatura se povlači za 3 do 5 dana, a istovremeno se ublažavaju i svi manifestovani znaci bolesti. Oporavak može da potraje 7 do 10 dana.[/message_box]

Koja je najbolja terapija?

Ne postoji kauzalna terapija gripa (terapija koja leči uzrok), pa je zato i glavni cilj terapije da ublaži simptome bolesti, kao i da spreči i leči komplikacije. Simptomatska terapija obuhvata (terapija koja snižava temperaturu, protiv kašlja, zapušenog nosa, bolova):  antipiretike, sirupe protiv suvog kašlja, kapi za nos ili slani nazalni sprejevi, i sl. Oni najbolje rezultate daju ako se uzimaju do 48h od pojave prvih simptoma.

Šta je Tamiflu?

Lekovi Tamiflu ili Relenza su razvijeni da skrate period bolesti i intenzitet manifestovanih simptoma gripa. Ovi lekovi skraćuju vreme oporavka na jedan do dva dana. Tamiflu i Relenza daju najbolje rezultate kada se uzmu u roku od 48 sati od pojave prvih simptoma. U svakom slučaju kliničke studije pokazuju da ovi lekovi daju dobre rezultate i kada lečenje počne i nakon 48 sati od manifestacije prvih simptoma.

Kada se koriste antibiotici?

Antibiotici ne pomažu u lečenju gripa!

Antibiotici ne pomažu u lečenju gripa (to su lekovi koji „ubijaju“ bakterije ali ne i viruse, uključujući i viruse gripa i zarazne kijavice). Međutim, grip može da oslabi imunološki sistem i otvori vrata za bakterijske infekcije (naročito kod dece, starih i pacijenata sa hroničnim bolestima). Tada antibiotici imaju veoma značajno mesto u lečenju bakterijskih komplikacija. Ove kategorije pacijenata obavezno treba da posete lekara.

Kada treba posetiti lekara?

Obavezno posetite lekara ukoliko imate neki od sledećih simptoma:


  • otežano disanje
  • konstantnu temperaturu
  • povraćanje
  • bolno gutanje
  • stalni kašalj
  • uporna glavobolja
  • gušenje.

Šta je vakcina protiv gripa?

Vakcina protiv gripa spada u specifičnu zaštitu i bazira se na masovnoj aktivnoj imunizaciji stanovništva. Vakcine ne daju 100% zaštitu od gripa, ali su one najbolji način da se spreči grip. Imunitet je strogo tipski, pa se zato prvo identifikuje tip virusa, proizvede odgovarajuća vakcina, a potom se sprovodi vakcinacija. Na žalost, ovako nastao imunitet je kratkog trajanja pa se vakcinacija mora ponavljati svake godine. Vakcina se preporučuje za radno aktivno stanovništvo, a poseban akcenat se stavlja na osobe sa hroničnim plućnim bolestima (sa astmom npr. jer je verovatnije da će imati komplikacije poput upale pluća). Takođe, u riziku od komplikacija su i bebe mlađe od 6 meseci, trudnice, osobe sa oslabljenim imunim sistemom, osobe sa dijabetesom, osobe sa neurološkim oboljenjima, sa srčanim oboljenjima, kao i starije osobe.

Kako se zaštititi?

I grip i zarazna kijavica su kapljične infekcije, tj. prenose se na isti način – putem mikroskopskih kapljica iz disajnih puteva zaražene osobe. Zaražena osoba kijanjem ili kašljanjem prska kapljice bilo na okolnu površinu ili osobu. Ukoliko kašlje i kija u svoje ruke dodirom na površine (radne, u prevozu, i sl.) prenosi na njih virus, koji onda zdrave osobe dodirom pokupe.

  • Često perite ruke (koristite gel na bazi alkohola, ako nemate pristup vodi)
  • Kašljite i kijajte u maramicu ili u svoje ruke (operite ruke posle)
  • Kada kašljete ili kijate okrenite glavu od drugih u stranu
  • Ne dodirujte oči, nos ili usta (ovim možete sprečiti klice da prodru u Vaše telo)
  • Površine koje su zajedničke (telefoni, tastature, i druga oprema na radnom mestu, u školi, prevozu, i sl.) treba redovno čistiti, jer virusi mogu živeti i po nekoliko sati na tim površinama
  • Tokom sezone gripa izbegavajte gužve
  • Jedite zdravu hranu (time hranite i ojačavate svoj imuni sistem)
  • Redovno vežbajte (i tako ojačavate svoj imuni sistem), a osobe koje redovno vežbaju i ako se rezbole simptomi su im dosta blaži a period ozdravljenja brži
  • Vakcinišite se protiv gripa svake godine. Vakcine ne daju 100% zaštitu od gripa, ali oni su još uvek najbolji način da se spreči grip.

Kako alergije utiči na grip?

Osobe koje imaju alergije nisu podložnije oboljevanju od gripa.

Šta BEOMED nudi svojim pacijentima?

U toku je PROMOTIVNA AKCIJA vakcijacije protiv gripa:
Promotivna akcija obuhvata vakcinaciju protiv gripa uz sistematski pregled uz promotivnu cenu od  2.000,00 dinara.


zagrljaj1.jpg
16/окт/2012

Palijativno zbrinjavanje i ambulanta BEOMED

Šta je palijativno zbrinjavanje?

[message_box type=“info/warning“ align=“left“ icon=“fa-check-circle“ close=“no“ color=“#COLOR_CODE“ background=“#COLOR_CODE“ border_color=“#COLOR_CODE“ box_shadow_color=“#COLOR_CODE“ title=“Palijativno zbrinjavanje“]Palijativno zbrinjavanje je pristup koji poboljšava kvalitet života obolelih i njihovih porodica, suočavajući se sa problemom a koji prate bolesti koje direktno ugrožavaju život pacijenta kroz sprečavanje i ublažavanje patnji putem rane identifikacije i besprekorne procene i lečenja bola i drugih problema: fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih[/message_box]

Moderna upotreba termina palijativnog zbrinjavanja pripisuje se dr Balfour Mount, jednom od osnivača Pokreta za palijativno zbrinjavanje/hospis Severne Amerike (North American Hospice/Palliative Care Movement).
Konačno značenje još uvek se razvija, jer palijativno zbrinjavanje pokušava da ublaži patnju povezanu sa bolešću, a ne isključivo terminalnu bolest.
Akcenat ostaje na pacijentima sa ozbiljnim, najčešće hroničnim bolestima koje ugrožavaju život.

Američka akademija za hospis i palijativnu medicinu, termin palijativno zbrinjavanje definiše ovako:

Termin palijativno zbrinjavanje prvobitno se odnosilo na negu bolesnika u terminalnom stadijumu bolesti, ali sada se odnosi na zbrinjavanje pacijenata obolelih od teških, hroničnih oboljenja (bez obzira da li ili ne oni neposredno umiru, tj. da li su u terminalnoj fazi te bolesti) .

Šta je cilj palijativnog zbrinjavanja?

Cilj pallijativnog zbrinjavanje je poboljšanje kvaliteta života, kako za pacijenta, tako i za članove porodice

Kako?

Oslobađanjem patnji ➜ poboljšava se kvalitet života
Neophodan uslov za ostvarivanje ovog cilja je –  PARTNERSTVO: pacijenta, zdravstvenih radnika i porodice

Šta to podrazumeva ?

Palijativno zbrinjavanje:


  • pruža olakšanje od bola i drugih simptoma i stresnih situacija
  • afirmiše život i gleda umiranje kao normalan proces
  • nije cilj ni da ubrza niti da odloži smrt
  • integriše psihološke i duhovne aspekte zbrinjavanja pacijenta
  • nudi sistem podrške za pomoć kako bi pacijenti živeli aktivno, ako je moguće do smrti
  • nudi sistem za podršku da pomogne porodici tokom bolesti člana porodice da se lakše nose u svojoj žalosti
  • koristi timski pristup da zadovolji potrebe pacijenata i njihovih porodica, uključujući i savetovanje i psihološku podršku u slučaju žalosti, ukoliko je neophodna
    poboljšava kvalitet života, a može takođe pozitivno uticati na tok bolesti
  • neophodno obezbediti u ranom toku bolesti, u kombinaciji sa terapijama koje su indikovane da se produži život (npr. hemioterapija ili radioterapija), uključujući i ispitivanja potrebna za bolje razumevanje i savladavanje stresnih situacija, koje mogu uzrokovati kliničke komplikacije.

Šta BEOMED nudi svojim pacijentima?

Rad sa našim timom (doktor opšte medicine/porodičnim lekarom i medicinska sestra) obezbeđuje dodatni stepen podrške, pa se uz tim za palijativno zbrinjavanje obezbeđuje:


  • vreme za blisku komunikaciju
  • ekspert/i za terapiju bola i drugih pratećih simptoma
  • pomoć u snalaženju u zdravstvenom sistemu (navigacija)
  • smernice u izboru  teških i složenih tretmna
  • emocionalna i duhovna podrška za pacjenta i porodicu.

Stanje u Srbiji?

zagrljajNa osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi (“Službeni glasnik Republike Srbije” br.55/05, 71/05-ispravka, 101/07 i 65/08) kreirana je „Strategija za palijativno zbrinjavanje“.
Strategija je rađena po Preporukama Komiteta ministara Saveta Evrope “REC 24 (2003)” koje se odnose na organizaciju palijativnog zbrinjavanja,a razlozi za kreiranje i donošenje iste su rastuće potrebe za ovim vidom zdravstvene zaštite, nastale kao posledica starenja stanovištva RS i sve većeg broja obolelih od bolesti koje imaju progresivan tok….

(Izvor: “Strategija za palijativno zbrinjavanje” Ministarstvo zdravlja RS, objavljeno 2008.).


beomed futer logo (1)

Pružamo visoko kvalitetnu medicinsku negu zasnovanu na dokazima za vaše dete i sve članove vaše porodice, u malom, ali sigurnom okruženju, od rođenja do odraslog doba.

© 2018 - BeoMed. Sva prava zadržana.